AUTORICA: NATAŠA TADIĆ

foto: agroklub.ba

Rezultati jednogodišnjeg istraživanja vodenih ekosistema sliva rijeke Spreče pokazali su da ova rijeka ima gotovo tri puta manje ribe nego što ih je nekada imala, a istraživanje je objedinjeno u ekološkoj monografiji Biodiverzitet faune sliva rijeke Spreče, koju potpisuje prof. dr. Isat Skenderović sa Pirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, uz saradnju sa još deset istraživača.

Rijeka Spreča duga je 130 km i njene vode pripadaju Crnomorskom slivu. Izvire ispod Velje glave u Snagovu kod Zvornika, a ulijeva se u rijeku Bosnu kod Doboja. Površina sliva je 1.945 kvadratnih metara. Spreča spada u red većih rijeka u Bosni i Hercegovini. Sliv je omeđen sa sjevera planinom Trebovac, sa zapada, juga i istoka planinama Ozren, Konjuh i Javornik, a sa sjeveroistočne strane planinom Majevicom. Najvažnije pritoke Spreče su Jala, Gostelja i Turija. Spreča se kod Lukavca ulijeva u akumulaciju jezera Modrac. Teče kroz Banoviće, Gračanicu, Kalesiju, Tuzlu, Lukavac, Živinice, Osmake, a djelimično i kroz Kladanj, Šekoviće i Doboj. Konkretnije, prolazi kroz 227 naselja. Uz Jalu, Spreča predstavlja glavni vodotok na području Tuzlanske kotline.

Na rijeci Spreči danas je vidljiv i izražen niz negativnih uticaja čovjeka. Neodgovoran odnos prema problemu otpadnih voda rezultirao je kritičnim stanjem kvaliteta površinskih voda. Tome su prethodili naglo povećanje količina otpadnih voda i neadekvatne mjere za njihovo pročišćavanje. Ispuštanjem tih voda direktno u površinske vode promijenjen je kvalitet vodotoka kako u Tuzlanskom kantonu tako i akumulacija Modrac. Akumulacija Modrac je bitna jer se koristi za pitku i tehnološku vodu, za proizvodnju električne energije, turizam itd.

Najveći dio komunalnih voda ispušta se u naseljima u Tuzli i Živinicama, a otpadne vode stižu od industrije i rudnika u Banovićima i Đurđeviku. Istraživanje Biodiverzitet faune sliva rijeke Spreče je pokazalo da prvu klasu kvalitete vode ima 10% uzoraka (lokalitet Oskova-Mačkovac); drugu klasu kvalitete vode ima 30% uzoraka, a četvrtu klasu ima čak 60 % uzoraka (Modrac, Spreča, Oskova, Gostelja). Osim toga, bakterija Escherichia coli prisutna je u 70% uzoraka. Više od pola ispitanih uzoraka vode pokazalo je nekvalitetnu vodu, koja se može upotrebljavati samo poslije odgovarajuće obrade. Neodgovoran odnos prema rijekama, nepročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda u rijeke, sve je to dovelo do drastične promjene kvaliteta voda koji se ulijevaju u akumulaciju Modrac Industrijska postrojenja veliki su zagađivači, tvrde članovi Eko foruma Lukavac.

          „Sav višak vode koji izvrši neke radnje u kompaniji GIKIL odlazi u slivno područje rijeke Spreče preko ovog kanala, E1 ga zovu. U njemu je sadržaj svih polutanata koji su se oteli kontroli u procesu proizvodnje i slobodno plutaju ovim kanalom i ulaze u rijeku Spreču, a dalje prema rijeci Bosni, koja je najzagađenija rijeka u Bosni i Hercegovini“, smatra Mensud Mehić, član Foruma. On dodaje da pamti vremena kada se kupao u rijeci Spreči, a riba se lovila i u naramcima nosila kući.

          „Danas je sve drugačije. Nikada se niko više nije okupao u Spreči, niti se može okupati. Ako slučajno uđete do koljena u rijeku, kada izađete, na vama su tragovi katrana! Što se tiče flore i faune u Spreči, ona faktički ne postoji od ušća rijeke Jale, koja je izuzetno zagađena, pa onda dolazi do tzv. “bijelog mora“, a vode se odatle, s ogromnom količinom hlorida, izlijevaju u Spreču,  a finale svega je ovdje, na ušću ovog kanala, gdje se ta cijela priča o trovanju Spreče zaokružuje“, pojasnio je Mehić.

Sva zagađenja vode uticala su na riblji fond u rijeci Spreči. Ribe imaju višestruku ulogu u vodnim sistemima i predstavljaju pouzdane pokazatelje kvalitete vode, a danas su najugroženija grupa kičmenjaka, čije je trovanje često masovno. Prema pisanim podacima, Spreča je nakon Drugog svjetskog rata bila jedna od rijeka najbogatijih ribom i brojala je 42 različite riblje vrste. Danas ima tek 16, a ostale su jednostavno nestale – to je pokazalo istraživanje sažeto u ekološkoj monografiji Biodiverzitet faune sliva rijeke Spreče. Projekat je započet sa namjerom da se izvrši inventar vodenih ekosistema Spreče uz primjenu savremenih naučnih metodologija, izlovom ribe pomoću elektroagregata kao neselektivne metode i da se tako dobiju relevantni podaci. Ovaj način ulova ribe ima prednost jer će svi organizmi koji su u vodi izaći na površinu, dok ulovom ribe pomoću mreže sitni organizmi neće biti obuhvaćeni.

          „Mi smo našli veliki broj sitnih organizama koji naseljavaju naše tekućice i jezero Modrac. To su dva lokaliteta koja su istraživana, te osam lokaliteta rijeka Spreča, Oskova, Gostelja. Zanimljivo je da smo na nekim područjima Oskove našli sitne organizme, ali nismo ribe. Znači da su one nestale po uticajem različitih zagađenja“, ističe Isat Skenderović, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli i autor ekološke monografije. U monografiji se navodi kako su od sitnih organizama, odnosno makroinvertebrata, pronađeni puževi, trepljasti crvi, člankoviti crvi, maločekinjaši, pijavice, rakovi, insekti, vilinski konjici, kamenjarke, dvokrilci, tvrdokrilci itd.

Stručnjaci upozoravaju na drastičan pad diverziteta riba u Spreči, a to je rezultat prvenstveno antropogenog pritiska različitih oblika. Uzroci nestanka riba su odlaganje čvrstog i tečnog otpada, komunalne vode i poljoprivreda. Opstale su samo najotpornije vrste riba, dok su najosjetljivije vrste riba nestale.

         „U prvom redu nestale su ribe iz porodice salmonide,odnosno porodice pastrmki i timalide, odnosno lipljani, itd. To su najosjetljivije porodice koje naseljavaju gornje dijelove riječnih tokova koji su bogati kisikom, imaju jaku struju vode i izuzetno su čisti. One su nestale, kao i potočna pastrmka, zatim mladica, itd.“, pojasnio je Avdul Adrović, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Profesor Adrović ističe da poribljavanje ne može vratiti nestale vrste. Smatra da je to iluzorno i bilo bi bacanje novca i vremena.

S druge strane, pojavio se još jedan ozbiljan problem. Ovo istraživanje obuhvatilo je i jedno trovanje ribom kod Ciljuga u Živinicama. Istraživači su tu lovili strujom i nisu našli ništa živo u vodi.

         „Bitna odrednica svake populacije je brojnost. Mi tamo nađemo, recimo, nekoliko jedinki soma ili druge vrste. Međutim, njihove populacije su male. Kada mi to ribarimo kažemo, oni kažu da to nije ništa, da je to jedna jedinka. Međutim, kada vi lovite ribu godinu dana, ulovite deverike ili neke druge vrste stotine, a ove dvije, veći je problem kada ove dvije uginu nego stotine onih, zato što će druga vrsta razmnožavanjem nadoknaditi brojnost, dok ove dvije, nažalost, neće“, smatra profesor Adrović.

Istraživači su našli još jedan problem u Spreči; to je sve veći broj invazivnih vrsta, alohtonih vrsta koje, nažalost, ponekad i ribari donose da vide kako će to biti, šta će oni loviti. S druge strane, one ulaze svojim migratornim putevima od zapada prema istoku, a ponekad i obrnuto. Kroz Dunav i Savu od Crnog mora ulaze u naše rijeke i negativno djeluju na lokalne ribe u rijeci.

Da bi se sačuvale rijeke, potrebna je veća ekološka svijest, stroga primjena zakona, ali i edukacija stanovništva, smatra struka.

„ Prvo, moramo se ekološki osvijestiti, a sve što nije u skladu sa pozitivnim ekološkim propisima treba javiti nadležnim organima. Mi imamo pozitivne zakonske propise, ali ih ne primjenjujemo. Moramo ukazati na to. U prvom dijelu ovog projekta mi smo osmislili edukaciju učenika i studenata. Išli smo u nekoliko škola na području Lukavca, Živinica i Tuzle, pričali o biodiverzitetu, o stepenu i važnosti očuvanja životne sredine, o stepenu zagađenja rijeka. Druga stvar je primjena zakonskih propisa. Ukoliko želimo u EU, mi se moramo toga pridržavati“, poručio je profesor Skenderović.

Poseban problem je što kontinuiran monitoring istraživanja stanja životinjskih zajednica u rijeci Spreči ne postoji. Podaci koji postoje nastajali su u različitim periodima i donosili su ih različiti autori. Neki podaci su nekompletni i nesređeni, a neki su rad stranih autora. Prve podatke o ribama koji se mogu naći su zabilježio češki autor Zelenika. On je 1970-ih godina boravio u BiH i iznio je šture i proizvoljne podatke o ribama. Poslije toga su stručnjaci sa Poljoprivrednog i Matematičkog fakulteta iz Zagreba 1980-ih godina, nakon obilaska akumulacije Modrac, dali svoj pregled, čiji se podaci mogu uzeti kao relevantni. Neki podaci se mogu naći u ribarskim udruženjima, ali pošto su prikupljeni različitim metodama, često nisu relevantni.

Kakogod, kako bi tekućice i flora i fauna u njima opstala, neophodno je prestati sa zagađivanjem rijeka i strogo sankcionisati one koji to čine. Međutim, prvo treba razviti ekološku svijest o tome da voda znači život, a ne kanalizaciju.